Pet žlahtina ima vrbnička vinarija Gospoja, Rosé od sansigota, debejana i brajdice, a rade i Žlahtno pivo te pršute

Djed je imao dvije kćeri i sina pa nas je sad 42 u tri obitelji. Kad dođemo u vinograd, vidi se koliko nas ima i da možemo sve, smije se enolog Anton Brusić koji s bratićem Mladenom Toljanićem vodi vrbničku vinariju Gospoja. Imaju 10 hektara vlastitih vinograda u vrbničkom polju, nešto su unajmili, a i otkupljuju grožđe od 30-ak drugih vinogradara. Novi im je nasad sansigota, ove će godine imati prvu berbu s pola hektara za crni cuvée i rosé, ali kraljica vinograda i podruma ipak je žlahtina. Rade je u pet varijanti.

Pjenušac Gospoja je od žlahtine. Bazno vino rade u Vrbniku, a šampanjizaciju u Austriji. Nakon druge fermentacije u boci dvije godine odležava na finom talogu. Poprilično je bogatog voćnog mirisa s naznakama brioša i maslaca, sitnih mjehurića i osvježavajućeg okusa. U vinariji se sad mogu kušati berbe 2020. i 2022. pa i vidjeti kako se s godinama mijenja. Klasična mirna Žlahtina Gospoja suha je, a onoj pod etiketom Misno vino prekidaju fermentaciju kako bi zadržala 12 posto alkohola pa ima neprovrela šećera.

Žlahtina Sv.Duh, pak, macerirana je 30 sati i potom odnjegovana na finom talogu. Zrelijih je aroma, mekanog, punog i zaokruženog okusa. Peto je vino od najznačajnije kvarnerske sorte desertna Sveta Nedija od kasnije branoga grožđa s odabranih pozicija u Vrbničkom polju. Što se tiče ostalih autohtonih sorata, od sansigota ili sušćana te brajdice rade osvježavajući Rosé Gospoja, a te sorte, uz internacionalce merlot i cabernet, su i u crnjaku Cuvée gospoja. Monosortni Cabernet sauvignon odležava i u bačvicama. Berba 2022. ima fin i nenapadan utjecaj drveta, lijep voćni miris, izraženu svježinu, a vrijeme mu i dalje ide u korist. 

Odlično će ovaj fini crnjak popratiti i pršut. I to krčki pršut, prvi hrvatski proizvod koji je 2015. upisan u registar zaštićenih oznaka zemljopisnog podrijetla Europske unije. I to krčki pršut iz vlastite pršutane, koja je odmah pokraj vinarije. Kapacitet joj je 8000 pršuta na godinu, a sad rade oko 2000 komada. Hrvatskoj treba oko milijun pršuta na godinu, a ima oko 500.000, ističe Anton te objašnjava kako u pršutanu ulaze butovi teški oko 13 kilograma, a gotovi izlaze četiri do pet kilograma lakši. 

Dvaput ide u sol pa izgubi pet posto. Na jakoj buri za 16 ili 17 dana izgubi šest do 10 posto. Kad bura smiri, u tri mjeseca izgubi 20 posto. Cijelo to vrijeme sol ide prema kosti i, nakon što stigne, može pršut i na sunce. Neće se pokvariti, objašnjava Anton Brusić. S prodajom vina i pršuta problema nemaju. Dio ode u restoranu obiteljskog hotela Gospoja u Vrbniku, a imaju tamo i konobu u centru, prodavaonicu te pizzeriju. Kušaonice i prodavaonice imaju i u Rijeci i Crikvenici. Osim vina i pršuta, imaju i nešto što malo tko ima.

Žlahtno pjenušavo pivo najnoviji je proizvod vinarije Gospoja. Riječ je o spoju piva i vina, s 5,5 posto alkohola. Osnovnim sastojcima, to su ječmeni slad i hmelj, dodaju mošt žlahtine, a fermentacija se odvija na vinskim kvascima. I pjenušavo je pivo žlahtno, što je stari slavenski pridjev koji znači plemenit, a po njemu je nazvana i žlahtina.